Kei waenga tonu i te Marae o Hoani Waititi tō mātou kura e tū ana. Kei te puku o tō mātou marae ko te wharenui, ko Ngā Tūmanako. He marae tū-tāone tēnei e oreore pai ana i tōna kaha whakamahinga, ā, koia hei tūrangawaewae ki te hapori Māori whānui o Tāmaki Makaurau ki te Uru. Kei ō mātou whenua anō ētahi kōhanga reo e rua, me ētahi whare hoki hei kāinga mō ō mātou kaumātua, kuia.
Ko te reo Māori te reo matua i tō mātou marae. I tēnei wā, he nui hoki ngā tamariki kei tō mātou kura e kuraina ana, he tamariki nā ētahi ākonga o mua o te kura. Kāore e roa ka kitea hoki te whakapaparanga tuatoru e kuraina ana ki tō mātou kura. E nui haere anō ana ngā ākonga o mua e hoki mai ana hei kaiako ki waenga i tō mātou kura.
Kei waenga i te hapori o tō mātou kura ko ētahi kapa haka matua kua eke ki te taumata ā-motu, arā, ko Te Rōpū Manutaki me Ngā Tūmanako. He hononga hoki ō mātou ki ētahi kapa matua kē atu, tae atu ki Te Waka Huia, ki Te Manu Huia, ki Te Rautahi anō.
Katoa ēnei hua o te hapori o tō mātou kura he mea tohu i te hiringa o tō mātou kura me tō mātou marae. E ū nei tō mātou hapori piri tata ki te whai hua mō tō tātou iwi te painga, he iwi e anga nei ki te angitū i tēnei rautau 21.
Ko Te Kura Kaupapa Māori o Hoani Waititi Marae te tuatahi o ngā kura o tōna momo ki Aotearoa. I whakatuwherahia te kura i te tau 1985, heoi, i mana ōkawa nei i te ture i whakaritea i te tau 1989, ā, nā konei i wātea ai tētahi ara e rūmakina ai ngā tamariki kei ngā pakeke kura tuatahi ki te reo Māori i te kura. I mua mai i tā te Kāwanatanga whakamana i ēnei kura ki te ture, nā ngā whānau o ngā tamariki i kuraina ki ēnei kura ngā pūtea whakahaere i tuku. I ākina rātou e tō rātou tūmanako kia takoto ai he ara tuku mātauranga ki ā rātou tamariki i whakamana, otirā, i whakaatu i tō rātou reo me tō rātou ahurea.
I te tau 1993 i whakaritea he wāhanga kura tuarua ki Waititi, otirā, ki ētahi KKM kē atu he tata tonu ngā pakeketanga me ngā wheako. E ai ki Te Tāhuhu o te Mātauranga, he Kura Hiato, he Kura ā-Rohe rānei tō mātou momo, nā konā i āhei ai tā mātou whakaako i ngā tamariki mai i te 5 tau ki te 18 tau te pakeke (Tau 1 ki te Tau 13). I te tau 2016, 170 katoa ngā ākonga i Waititi; e 85 i te kura tuatahi, e 51 i ngā tau waenga, ā, e 34 i ngā taumata pakeke o te kura tuarua. 17 ō mātou kaiako, ā, tokotoru hoki ngā kaimahi tautoko. Huri i te motu, e 66 ngā KKM Aho Matua e whakaako ana i ngā ākonga e 8,000 neke atu, ā, tōna 10% tēnei o ngā tamariki katoa o te motu kei ngā pakeke ā-kura.
I tapaina te Kura Kaupapa Māori ki tōna ingoa i runga i te whakaaro, he momo kura tēnei, ko tōna kaupapa, ko ōna pūnaha ā-kura, ko tōna reo kawe, ko āna tikanga mahi, ko tōna āhua anō, he mea hua i tētahi tirohanga Māori ki te ao, otirā, i te kaupapa Māori. I hua ake te KKM i te hiahia kia puritia, kia whakarauoratia, kia whakawhanakehia anō te reo me te ahurea Māori, he taonga i tata tau ki te pari o te rua, ā, e noho whakaraerae tonu ana i tēnei wā. I whakatūria anō ēnei kura hei whāinga mō muri atu i te kaupapa kura kōhungahunga reo Māori, i te Kōhanga Reo.
Ko te marautanga o te KKM he mea hua ake i te ao Māori. E whakapono ana te kura ki te whakaaro, me mātua whakarite ngā ākonga kia tū pakari ai hei ākonga, otirā, hei mema whai hua o te rautau 21. Ko te kawenata pupuru i te kaupapa matua o te KKM ko Te Aho Matua, tērā e arowhānui nei te titiro ki te tukuhanga o te mātauranga ki te tangata. E whakaū nei ia i te whakaaro e mea nei, e hōhonu, e whai kiko anō ai te tukuhanga o te mātauranga ki te tangata, ko tōna wairua me tōna mauri me mau tonu, otirā, me puāwai.
Ko tā te Poari Kaitiaki i Te Kura Kaupapa Māori o Hoani Waititi Marae he aro ki ngā tūmanako, ki ngā wawata, ki ngā awhero nui o te hapori o te kura, otirā, o te iwi Māori whānui.
Ko te poipoi i ētahi tamariki Māori e mōhio pū ana ki te reo me ngā tikanga i tuku ihotia e ō rātou tūpuna, otirā, e whakatinana ana i ngā uaratanga o Te Aho Matua, hei rangatira mō āpōpō, te whāinga matua e aronuitia ana e te Poari.
Ko ngā mema o te Poari he mema ā-whānau, he māngai kaiako, ko te Tumuaki, ā, ko tētahi māngai ākonga nō Te Wharekura (kura tuarua). Ko te aronga o te kura, tae atu hoki ki ngā kaupapa here, ngā tahua pūtea, ngā mahere me ētahi atu whakatau matua, he haepapa nō te Poari Kaitiaki. Heoi, ko ngā mahi whakahaere i te kura i ia rā kei raro i te maru o te Tumuaki me Te Kāhui Amorangi (Te Rōpū Kaiārahi Matua).
Ka taea te whakapā ki ngā mema o te Poari mā te tari o te kura.
Tena koutou katoa
Pepeha
Mihimihi
Growing and developing the whole person through the principles of Te Aho Matua is our key focus at TKKM o Hoani Waititi Marae.
We do this through passion teaching and learning.
Our students complete programmes of learning that align to their passions and interests while obtaining qualifications to support them into further study and employment as strong and resilient adults secure in their identity.
Te Aho Matua values and principles underpin all of our learning and activities. Te Reo Māori and Tikanga Māori are embedded across all learning and activities.
Students learn life-skills in addition to our tailored programmes of learning; making, spending and saving money, business concepts, communication skills, self-care, relationship navigation, planning and organising skills, kai and hauora.
In Kura Tuatahi our tamariki are nurtured and loved. They are guided through various learning concepts; numeracy, literacy, waiata, pepeha, sciences and hītori always through the lens of mātauranga Māori.
At Wharekura, our tauira undertake programmes of learning that weave together standards across subject areas. We contextualise our programmes to cater to our resources, industry need, tikanga Māori, kaupapa Māori, student passion and kaiako passion. Our programmes of learning align to transition beyond kura into further study or training and/or into employment opportunities.
Every student that leaves TKKM o Hoani Waititi Marae leave fluent in our Reo, with a drivers license, a minimum of NCEA Level 2 and the skills and ability to be successful in their chosen fields.
In our 33rd year, TKKM o Hoani Waititi Marae continues to strive for excellence and aims to be innovators in the education of our future generations of leaders.
Te Kura Kuapapa Māori o Hoani Waititi Marae stands as a beacon for the values of Te Aho Matua for our students, our Titi Raukura and our whānau whānui.
Once you are Hoani Waititi you are forever Hoani Waititi.
Ka tae rawa koe ki Waititi ka noho whānau koe mō ake tonu
I tēnei wā, katoa ngā kaiako he matatau ki te reo Māori. Ko te oranga arowhānui o ia tamaiti kei te pokapū tonu o te ako.
Ka mahi tahi ō mātou kaiako ki te whakarite i ētahi wheako ako hei wero, hei whakawhānui, hei akiaki anō i te ākonga mā roto mai i te reo Māori, i ngā tikanga Māori.
Ka whakapau kaha rātou kia hua ai he taiao ako haumaru hei poipoi i te tamaiti, he taiao e rangona ai e ia tamaiti te whakanuia, te arohatia, me te manaakitia ōna i runga tonu i tōna motuhaketanga.
Katoa ō mātou kaiako ka ū ki te kaupapa me te marautanga o Te Aho Matua hei tūāpapa mō ā rātou mahi.
E wātea ana i te tari he rārangi whānui o ngā kaimahi katoa.
Whaea Bev
Nō te tau 1982 i tīmata taku whīkoitanga ki te Marae o Hoani Waititi Marae.
E whitū tau au i Te Kōhanga Reo o Hoani Waititi Marae .
Nō te tau 1985 i tūwhera mai tō tātou Kura Tuatahi, inā te rangi nui i te mea nā te whānau tonu te Kura nei i hanga. Nō te whakarewahanga o Te Aho Matua ka noho ko ia hei tāhu ki tō tātou Kura.
Nā runga anō i taku hiahia ki te whakapakari ake tōku reo Māori, i te tau 1988 i whakawhiti au ki Te Ataarangi i tū tuatahi ai ki te tō tātou marae. E rua tau ahau i reira.
I te mutunga o te tau 1989, i mua i te hikinga o Whare Paremata i tae mai te rongo kua whakaturengia e rātou kia tū motuhake mai ngā Kura Kaupapa Māori. Kei te ture mātauranga 155 ngā kōrero.
Ka tae mai te rongo ki ōku tāringa kua ea te whawhai o Tuakana Nepe, Dr Peter Sharples, Rangi Murray, Sam Davis mā kia tū tētehi Kura Whakangungu Kaiako ā, i te tau 1990 ko ahau tērā i noho hei ākonga tuatahi ki taua Kura kaiako.
Nō te tau 1991 i hoki mai ahau hei kaiako mō te Kura Tuatahi.
Nō te tau 1991 i oho ake te hiahia o te whānau o aua wā ki te whakatū i tētehi Wharekura. Na, ka kawea te tono ki mua i te aroaro o te Tari Mātauranga. Nō te tau 1992 i whakaae te Tari Mātauranga ki tā mātou tono. I te tau whai muri i tū te Wharekura i raro i te haumarutanga o Henderson High School. Heoi, kāore i mutu te whawhai a tō tātou Kura.
Ko tā te Kura wawata ka hoki mai te mana whakahaere o Te Wharekura ki te whānau. I whakaea i taua wawata i te tau 1994. I panoni te tūnga whai tikanga o te Kura ki te Kura Arongātahi.
Ka haere te wā, i te tau 1996 i riro mai ki a au te tūnga o te tumuaki. He nui ngā kaupapa i wheakongia e au. Te whakahoutanga o te Wharekura i te tau 1997. Te takinga mai o te Kura Reo mō ngā mātātahi tau 12, tau 13 i waenga i a Hoani Waititi , Rākaumangamanga me Ruatoki.
I te tau 2001 i heke ahau i te tūnga tumuaki ka hoki ki te ao o te whakaako. Koia te ao mīharo ki a au. Ko taku oranga, ko taku kura.
Matua Te Kura
Ko Māhuhu-ki-te-rangi te waka
Ko Kaipara te moana
Ko Ngāti Whātua te iwi
Kua tekau mā whā tau ahau e whakaako tamariki ana. Ka whitu tau ki konei ki Hoani Waititi nei. Ko te aronga matua o tōku ao he āwhina i te whakarauoratanga o te reo me te ahurea Māori. Otirā kia tupu ā tātou tamariki ki tētahi ao tino ora, tino harikoa, tino Māori. Ko te manako nui rā hoki kia puta pakari ā tātou tamariki ki te ao ki te āwhina i te whakawhanaketanga o Te Tino Rangatiratanga me te Mana Motuhake.
Whaea Peata
Whiria titiro ki Panguru, ki Papata, ki te rākau tū patapata ki te tai Hauāuru.
Kei reira ōku tūpuna e kōhimuhimu ana kia hokihoki atu au ki ōku hapū a Ngāti Manawa, a Te Waiariki, kia tika hoki taku whakakanohi i tōku iwi o Te Rarawa.
He hua ahau nō ngā ringa raupā, nō ngā manawa tīna, nō ngā toka tū moana, nō te ngākau whakapono ki te ao Māori, nō Ōtara-mai-nukunuku. I reira i rongo ahau i te koingo kia whakarewa i te tamaiti Māori ki te kōmataurautanga o te angitū ahakoa te horopaki. Kua tekau mā whitu tau au e nanaiore ana kia mana motuhake, ā, kia toitū te tuakiri o te tamaiti Māori. Tekau mā rua o ēnei kua whakapeto ngoi i roto i ngā kura kaupapa Māori, i ngā kura Māori, i ngā kura auraki anō hoki kia whakatinanahia te whakataukī, “iti rearea, kahikatea ka taea”. Nō ngā tau tata nei, nōku te honore kia kōkiri tahi i ngā wāhanga o te Wharekura kia eke panuku, kia whakatewhatewha, kia wherawhera, kia whakatinanahia te kōrero “ko te piko o te Mahuri, tērā te tupu o te rākau”.
He toa tauā ahau mō te tuakiri o te tamati, he toa tauā kia pakari te katoa o te tamaiti, he toa tauā mō te mana motuhake o te tamaiti.
Kati rā, ka rewa tōku ngākau ki ngā ōhākī nei “mā te Māori, mō te tamaiti Māori”.
Whaea Ne'Kol
Ngāti Hine Pukepukerau
"Titiro ki ngā taumata o te moana, tākiri ko te ata." - Kawiti, 1846
He hua ahau nō Te Aho Matua e mahi ana mō Te Aho Matua, ināwhai, koia te tūāpapa o aku mahi katoa. E manawa whakauka ana au ki te whakaako i te rangatahi me te reo Māori. Ko taku whāinga kia mārama kehokeho ki te hunga mātātahi o nāianei, tō tātou māngari he Māori tātou. Ka titikaha kia taiea, kia māoriori, kia māia te tū o ngā māhuri tōtara o Hoani Waititi ki roto i tēnei ao hurihuri hei Māori, otirā, kia tūporehia te reo me ōna tikanga e rātou hei ngā rangi e heke mai nei.
Whaea Griffa
Tū ā-tea he kapua ki te rangi, tū ā-tea he Kotimana ki te whenua!
Kua roa māua ko tōku hoa a Pāpā Tīmoti i konei hei mātua me ā māua tamāhine tokorima. I tā māua taenga ki Hoani Waititi kāore ō māua reo Māori. I roto i ngā tau kua ako māua ki te kōrero Māori, me te whai tohu whakaako, ā, kua waimarie māua i ō māua tūranga ki te Wharekura nei. Ko ngā mea pārekareka ki au ko te wānanga tahi ki ngā rangatahi, te whai whakaaro ki te taiao me te tino rangatiratanga.
'He kai kei aku ringa.'
Whaea Pauline
"He ao te rangi ka ūhia, mā te huruhuru te manu ka rere". Tēnā rā koutou, ko Pauline Tahuri tōku ingoa. He uri ahau nō Ngati Kahungunu. E toru tau au e noho mai ana i ngā ringa rarawhi o tō tatou kura o Hoani Waititi Marae whakaako ai. E ngakau nui ana au ki te ao hākinakina, ko taku e hiahia nei ki te whakaako i ngā painga o te ao hākinakina ki ngā uri whakatipu kia rongo ai rātou i te pārekareka o taua ao.
Whaea Casey
Ko Hikurangi te maunga
Ko Waiapu te awa
Ko Horouta te waka
Ko Māui te tupuna
Ko Te Aowera te marae
Ko te Aitanga-a-Mate te hapū
Ko Ngāti Porou te iwi
Tihei mauri ora ki te whai ao, ki te ao mārama!
He raukura ahau nō TKKM o Hoani Waititi Marae
He kaimahi mō Te Aho Matua
He toa taua mō te reo Māori
Ko aku kaingākautanga ko te tākaro hākinakina,
ko ngā mahi toi, ko te kapa haka me ngā mahi kaitiakitanga.
Whaea Jani
Ko Te Tahu o Haokitaha te maunga
Ko Waikaremoana te moana
Ko Ngāti Kourakino te hapu
Ko Ōhinemataroa te awa
Ko Mātaatua te waka
Ko Ōhotu rāua ko Papakāinga ngā marae
Ko Tūhoe Pōtiki te tangata
Ko Ruatoki te haukāinga
Ko Ngāi Tūhoe te iwi
He pānga hoki ōku i te taha o tōku pāpā ki a
Te Aupouri, ki a Te Rarawa, me Tainui.
Tīhei Mauri Ora.
I kuraina ahau ki Te Kura Tuatahi o Rosebank ki Avondale. Kātahi au ka whakawhiti mai ki Te Kura Kaupapa Māori o Hoani Waititi Marae ki te ako i te reo Māori. I konei, i Te Kura Tuatahi māua ko tōku tuakana e ako ana, kātahi māua ka whakawhiti ki Te Wharekura. He Titi Raukura māua ko tōku tuakana. Kua hoki mai ahau ki konei ki te whakahoki i te aroha me ōku mātauranga ki tōku kura, hei whāngai ki ngā tamariki o te wā.Koinei hoki te kura i ako ai taku mātāmua. Ā, ko te nuinga atu o aku tamariki kei te whai i ōna tapuwae, ā kei konei, kei te kura i tēnei wā.
Ahakoa ko au te kaiako o Kura More, Tau 2,e aroha nui ana ahau ki te ao hākinakina, whutu pōro, poitarawhiti, pa pōro, tango whītiki, otirā ngā hākinakina katoa.Nā konā ka ngana ahau ki te whakauru i ngā tamariki ki ngā hākinakina katoa ahakoa te aha. Ko ngā tamariki o te kura whānui te kuku o tōku manawa, ānō he tamariki nāku, nui taku aroha ki a rātou katoa ahakoa ko wai, ahakoa nō hea.
Whaea Bella
Tēnā koutou katoa,
Ko Tongariro rāua ko Tauhara ngā maunga
Ko Taupo-nui-a-Tia te moana
Ko Te Rangiita rāua ko Rauhoto ngā marae
Ko Te Heuheu te tangata
Ko Te Arawa te waka
Ko Ngāti Ruingarangi rāua ko Ngāti Rauhoto ngā hapū
Ko Ngāti Tūwharetoa te iwi
Tihei Mauri Ora!
Kei aku nui, kei aku rahi ko Ihipera Rameka-Henry ahau. Ko aku wawata kia whāngai i te reo ki ngā tamariki, kia tū hei raukura mō apōpō. He kaiāwhina ahau mō ngā kōhungahunga o Kura Pū. Ko te reo kia tika, ko te reo kia rere, ko te reo kia Māori.
Whaea Arihia
Tēnā koutou, ko Arihia Rameka-Henry tōku ingoa. He uri ahau nō Ngāti Tūwharetoa, Ngāi-te-Rangi me Ngāti Haua. He Raukura ahau nō Te Kura Kaupapa Māori o Hoani Waititi ā, kua hoki mai ki tōku whānau o Hoani Waititi nei hei ringa raupā i roto i ngā mahi o te tari. 'Mā whero mā pāngo ka oti ai te mahi'
Whaea Te Raina
Nō ngā iwi nui o Te Waiariki ahau. Ko Ngāi Te Rangi, ko Ngāti Ranginui ki Tauranga Moana. Ko Ngāti Rangitihi, ko Ngāti Tūwharetoa ki Kawerau, ki Waihi anō hoki. Ka whakawhiti atu ki Ngāti Awa, ko Rangitūkehu te rangatira. Ka anga atu ki Te Waimana, kei reira taku tangata a Te Pou Pāpaka, ā ko Tūhoe te iwi e, ko Tūhoe te iwi e.
I whakatipuria ahau i te ahitere, i te uru o Tāmaki Makaurau ki raro i ngā mātāpono o Te Aho Matua. Ko Te Kura Kaupapa Māori o Waipareira, ko Te Kura Kaupapa Māori o Maungawhau, ko Te Wharekura o Hoani Waititi ōku āhuru mōwai.
Kei konei tonu ahau e tino mate nui ana ki tāku e mahi nei, arā ko te whakaako tamariki i roto i ngā mahi Māori. He tino wero nui, he tino mahi nui, he tino whai hua ngā mahi nei.
He wahine kaha ahau ki te mahi i te mahi, nā reira, ka waiho ake i taku tino whakataukī hei ākinga mā koutou, 'Me mate ururoa, kei mate wheke.'
Okea ururoatia ngā mahi katoa e kōkiritia ana e koe. Ahakoa te aha, mahia te mahi kia tutuki pai, kia oti pai.
Whaea Anna
Tēnā tātou,
Ko Anna Berry-Tumoana tōku ingoa, he whakaputanga tauira ahau nō te marae o Hoani Waititi. Kei te ngākau nui rawa au ki ngā mahi kapahaka, ki te pānui pukapuka, ki te tuhituhi hoki. Heoi, ko taku tino, ko te whakaako. Kia whakataukī ake au i konei... ‘Me he whare tukutuku’, otirā, ko tāku ki a tātou, ‘Me he whare Aho Matua’. E tau ana.
Matua Korowhati
Ko Te Reo Māori tūāpapa o tōku whare
Ko Te Aho matua te tāhūhū
Ko ngā Heke me ngā Poupou o roto ngā Tikanga
Ko Te Korowhati Nepe tōku ingoa
Whaea Jaimee
Ko Jaimee Paekitawhiti Hall tōku ingoa he uri tēnei nō Ngāti Tū Wharetoa, Te Rārawa rātou ko Ngāpuhi nui tonu. Nōku te waimarie kua whai tūranga ahau ki te Tari o Te Kura Kaupapa Māori o Hoani Waititi Marae. Ko tōku whānau tōku ao, whai ake i te ara tika. Mauri Ora.
Matua Lance:
Ko Taupiri te Maunga
Ko Waikato te Awa
Ko Tainui te Waka
Ko Ngāti Tipa te hapū
Ko Tauranganui te marae
Ko Lance Huriana Wilson tōku ingoa
Tihei wā mauri ora
E rua tau au e noho ana hei kura māhita ki tō tātou kura, Te Kura Kaupapa Māori o Hoani Waititi Marae. Kei te whakaako ahau i ngā tau 4. He kai kei aku ringaringa, ko te kapa haka, ko te mau rākau, ko te hoe waka me te mahi toi. Mā te huruhuru ka rere te manu. Mauri ora.
Whaea Vicki
Ko Te Ramaroa te Maunga
Ko Tūwhatero te wairere e heke ana ki te awa o Whirinaki, ā, ka rere atu ki te wahapū o Hokianga Whakapau Karakia.
Ka pūkanakana ōku marae ko Pā Te Aroha, ko Mōria, ko Mātai Ara Nui.
Ko Ngātokimatawhaoroa te waka
Ko Rāhiri te tangata
Ko Te Hikutū te hapū
Ko Ngāpuhi nui tonu te iwi
Ko ahau te kaiako o Kura Weu. Kua whitu tau ahau e whakaako tamariki ana. Kua tekau mā whā tau ahau e mahi ana ki te ao kaihokohoko i mua i taku taenga mai ki Hoani Waititi. Kua kuraina āku tamariki me taku mokopuna mātaamua mai i te Kohanga Reo tae noa ki Reanga Kauri. E whā o āku mokopuna e noho ana ki te Kohanga Reo, e toru e noho ana ki te kura nei i tēnei wā. Kia toru tekau ngā tau e noho ana ahau ki Waititi hei mema o te whānau.
Matua Te Korou
Ngāti Kahungunu, Rangitāne, Ngāti Porou, Ngā Puhi, Ngāi Tahu
Tērā te kōrero e mea ana, “Ko te manu kai i te miro nōna te ngahere, ko te manu kai i te mātauranga nōna te ao,” engari tērā ētahi wā, me hoki ngā manu kai i te mātauranga ki te whāngai i ngā manu kai i te miro, koia tēnei raukura i hoki mai anō ai ki tōna kōhanga, ki te whāngai i ngā pīpī paopao e hao ake, e whakatika nei ki te rere ki te ao. Kāti, kia whakataukī ake ahau i konei, “Tamaiti ākona ki te Kura Kaupapa, tū ana ki te ao, tau ana!”
Whaea Wairua
Waikato Taniwharau
He piko he taniwha, he piko he taniwha
Arā te kōrero i rangona nuitia e au i tōku tipuranga. He ōhaki, he āhuatanga i whaia e ō tātou tīpuna. “Ko te whakaiti, ko te whakaiti, ko te whakaiti”. Me kī rā he nui ngā pūkenga, mōhioranga, āhuatanga kei ia ō tātou. Ko tāku e ngana ana ki te whakatinana atu, ki te whai hoki; ko te noho whakaiti i roto i tō ao. Mauri Ora e te whanau.
Makaira
Ko Marotiri te Maunga
Ko Mangahauini te Awa
Ko Horouta te Waka
Ko Waiparapara te Marae
Ko Te Poho o te Tikanga te Whare Tupuna
Ko Te Whānau-ā-Ruataupare te Hapū
Ko Ngāti Porou te iwi
I tipu ake au I roto I te mahanatanga o Hoani Waititi, ā, he tamaiti ahau I tipu ake I roto tonu I ngā mātāpono o Te Aho Matua me te Kura Kaupapa Māori.
Hāunga tēnei whakatipuranga ōku, he mokopuna ahau nō te Akau o Tokomaru, he whāngai hoki ahau nō te whānau Tumoana, no roto tonu mai I te whārua o Ruātoki.
E kī ana taku kura; “Ko Te Aho Matua te tāhūhū, ko ngā tikanga ngā heke, ko te whānau ngā poupou”, ā, nā ēra kupu, nā tēra korero ahau I tō mai ki te hiki I ngā kaupapa huhua o taku kura.
Pāpā Tīmoti
Ko Tāwhiuau te maunga
Ko Rangitāiki te awa
Ko Rangipō te wehenga o te tuna
Ko Ngāti Manawa te iwi
Ko Tangiharuru te tangata
Kua roa māua ko tōku hoa a Whaea Griffa i konei hei mātua me ā māua tamāhine tokorima. I mua i taku taenga ki Hoani Waititi hei kaiako i te hanga whare ahau. He pai ki au te whakaako i te hangahanga ki ngā rangatahi, te puta ki te taiao, me te puoro.
Whaea Heidi
Ko Matahourua te waka
Ko Rangiwhakaoma te toka
Ko Ōwāhanga, ko Mataikona ngā awa
Ko Kupe te tangata
Ko Te Hika o Papauma te hapū
Ko Kahungunu, ko Rongomaiwahine, ko Rangitāne, ko Apakura ngā iwi.
Nōku te whiwhi kia uru mai ki Hoani Waititi hei kaiako i tēnei tau. I a au e tamaiti ana i tūwhera ki au ngā kaupapa whakamīharo o ngā toi Māori, i konei i te marae o Hoani Waititi. Mai i taua wā, kua tipu ahau me te whai i ngā kaupapa auaha katoa o tēnei ao, arā ko ngā mahi toi ataata, me ngā reo. I tēnei kura kei te whai wāhi ahau ki te kōtuitui i aua kaingākautanga katoa mā te toha atu ki ngā rangatira o āpōpō e noho ana hei ākonga i konei.